Vremeplov (5. januar)

Peti januar je 5. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 360 dana (361 u prestupnim). Na današnji dan dogodilo se:
1834. godine
- U Kragujevcu štampan prvi broj obnovljenih „Novina serbskih”, prvi srpski informativni list štampan u zemlji, službeno glasilo Kneževine Srbije. Prvi urednik bio Dimitrije Davidović, osnivač „Novina serbskih” u Beču;
1881. godine
- Rođen Nikolaj Velimirović, vladika, episkop žički i ohridski, svetac (Lelić, 05.01.1881. – manastir Sveti Tihon, Pensilvanija, 18.03.1956). Nikolaj Velimirović, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944. godine, po mnogima je najumniji srpski monah posle Svetog Save. Studije teologije završio je u Švajcarskoj, doktorirao na univerzitetu u Bernu, a potom diplomirao filozofiju u Oksfordu i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju, predavao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, a 1909. godine se zamonašio. U Drugom svetskom ratu, Nemci su ga konfinirali u manastir Ljubostinja, a potom u Vojlovicu. S patrijarhom Gavrilom Dožićem, Nikolaj je, 1944, zatočen u logor Dahau. Bili su jedina dva crkvena velikodostojnika u Evropi poslata tokom rata u koncentracioni logor. Kao nepomirljivi protivnik komunizma, posle oslobođenja Jugoslavije, nije se vratio u otadžbinu, već se nastanio u SAD. Umro je u ruskom manastiru Sveti Tihon u Pensilvaniji, a sahranjen je na srpskom groblju pored manastira Svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenete u zavičaj 1991. godine. Sva dela vladike Nikolaja štampao je „Glas crkve” 1996. godine u 10 reprezentativno opremljenih knjiga. Širok je spektar tema kojima se bavio: pitanja vere i života, hrišćana i hrišćanstva, crkve, molitve i posta, hrišćanske vrline, pitanje nacionalizma i patriotizma, prosvete i prosvetiteljstva, Kosova, kosovskih ideja i Vidovdana, Svetog Save i svetosavlja. Obnovio je srpsko crkveno besedništvo i bio najveći besednik u istoriji Srpske crkve;
1903. godine
- Rođen Milan Bajšanski, dirigent i kompozitor, rukovodilac Hora Opere Narodnog pozorišta u Beogradu, dirigent Hora Kulturno-umetničkog društva „Abrašević”, osnivač i dirigent Hora Radio Beograda i Beogradskih madrigalista (Beograd, 05.01.1903. – Beograd, 10.12.1980);
1933. godine
- Rođena Radmila Bakočević, operska pevačica – sopran, primadona Beogradske opere, profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu (Viča, 05.01.1933);
1935. godine
- Objavljen prvi broj lista „Ošišani jež”, poznate mesečne humorističko-satirične novine;
1942. godine
- Rođen Zvonimir Zvonko Bogdan, pevač i vozač trkačkih konja (Sombor, 05.01.1942);
1947. godine
- Održan prvi zvanični fudbalski derbi „Crvena zvezda”–„Partizan”, završen pobedom „Crvene zvezde” rezultatom 4:3;
1974. godine
- Počelo emitovanje emisije „Neven” na Televiziji Beograd;
1981. godine
- Počelo emitovanje emisije „Susretanja” Prvog programa Radio Beograda;
1987. godine
- Počelo emitovanje emisije „Argument više” Prvog programa Radio Beograda;
- Počelo emitovanje emisije „Klasiku, molim” Drugog programa Radio Beograda;
1991. godine
- Umro Vasko Popa, književnik, akademik, član Srpske akademije nauka i umetnosti, najprevođeniji srpski pesnik u drugoj polovini XX veka. Nazivan jezičkim čudotvorcem i poslednjim velikim originalnim pesnikom. Najznačajnija dela: „Kora”, „Nepočin-polje”, „Sporedno nebo”, „Od zlata jabuka”, „Urnebesnik” (Grebenac, 29.06.1922. – Beograd, 05.01.1991);
- Umro Jug Grizelj, novinar i scenarista, predsednik Udruženja novinara Srbije (Vrlika, 02.08.1926. – Beograd, 05.01.1991);
2004. godine
- Umro Refik Memišević, rvač, svetski i olimpijski šampion (Bačko Novo Selo, 14.05.1956. – Subotica, 05.01.2004);
Мастер инжењер менаџмента, људски ресурси, са пребивалиштем у Београду. Највише је занима тренинг и развој запослених. Основне студије у оквиру програма логистике завршила је на Војној академији у Београду, чиме је стекла звање дипломираног инжењера логистичког инжењерства, док је мастер студије изабрала због интересовања за поље људских ресурса. Тренутно ради у Војсци Србије на месту референта техничке службе у оквиру групе за логистику. Волонтерка Друштва за академски развој у оквиру кампање „Култура на ДАР“ од 2018. године.